Quantcast
Channel: Show as Latest News
Viewing all 452 articles
Browse latest View live

Faalauiloa Ofisa Aoga tele o ana tautua mo fanau aoga

$
0
0
ausage@samoanews.com

Ua fa’alauiloa e le Ofisa o Aoga a le malo le tele o ana fuafuaga fa’ataoto mamao, mo le manuia o fanau aoga i le lumana’i.
 
O ni isi o ia fuafuaga vaai mamao e pei ona fa’alauiloa i se fonotaga ma Tusitala i le vaiaso nei, e aofia ai le toe fa’aauau o le Aoga Gagana Samoa i le taimi o tuuaga o aoga o le tausaga nei, o avanoa e mafai ona fesoasoani ai i fanau e le ausia togi e fa’au’u ai i le Vasega 12, aemaise ai suega ua mae’a ona fa’atulaga mo le su’esu’eina o le tomai i mafaufau o fanau aoga.
 
O le tausaga lona tolu lenei talu ona amata le polokalame mo le aoaoina o le gagana Samoa i fanau aoga, e pei ona i ai le polokalame ua taua o le “Aoga Samoa i Afioaga” (ASIA), lea o lo o galulue faatasi ai le Ofisa o Aoga, matua ma Ekalesia mo le a’oa’oina o fanau aoga.
 
Ao le’i amataina le polokalame o le ASIA i le masina o Iuni, e tolu aso To’ona’i lea ua fa’atulaga e le Ofisa o Aoga e faia ai a’oa’oga mo i latou uma e fia avea ma faiaoga o le gagana Samoa i le polokalame o le ASIA.
 
“O le aso To’ona’i nei i le fale’ai a le Aoga Tulaga Muamua a Tafuna ua fuafua e amata aloaia ai aoga mo faiaoga, fa’apea ai i latou uma e fia avea ma faiaoga o le gagana Samoa i le polokalame o le ASIA, e le mafai ona avea oe ma faiaoga se’i vagana ua e auai i le aoga e pei ona fa’atulagaina,” o le saunoaga lea a le Fa’atonusili o Aoga, Vaitinasa Dr. Salu Hunkin-Finau.
 
O le aoga mo i latou e fia avea ma faiaoga o le ASIA e tatala i soo se tasi, e aofia ai faiaoga, matua, sui o Ekalesia, po o soo se isi lava.
 
O le vaiaso fou lea ua fa’atulaga e le Ofisa o Aoga e fa’atinoina ai le suega fa’apitoa ua fa’aigoaina o le SBA test (Standard Base Assessment), mo fanau aoga uma o lo o i le vasega 3, 5, 7 ma le 10.
 
Ua talosagaina matuta uma o lo o aooga a latou alo i vasega e pei ona taua, ina ia mautinoa e auai fanau i le aoga i le aso 10 ma le 11 o Me, 2016, o aso ia e lua ua fa’atulaga e faia ai le suega.
 
O le suega lenei sa fa’atulaga lava e sui o le Ofisa o Aoga ua i ai le agava’a e fa’atulaga ai suega mo fanau, ma le fa’amoemoe ia mafai ona su’e e fanau lenei suega ina ia iloa tonu ai le lelei o lo o i ai mafaufau o fanau aoga, ae po o mulimulita’i fo’i faiaoga i le a’oa’oina o mataupu talafeagai mo fanau aoga.
 
O le suega mo le tausaga lenei e pei ona saunoa Vaitinasa ua fa’amoemoe e su’e ai fanau i le gagana peretania, ma le fa’amoemoe o le tausaga fou o le a mafai ai fo’i ona su’e fanau i le gagana Samoa i le suega lava lenei e tasi.
 
“O le tausaga e 2015 sa na o fanau aoga o lo o i le vasega 3 ma le 5 sa su’e i le suega lenei, peita’i o le tausaga lenei, ua fa’aopoopo i ai ma fanau aoga o lo o i le vasega 7 ma le 10, ma o le agaga atoa o le su’ega, ia mafai fo’i ona iloilo e le Ofisa o Aoga, po o mulimulita’i faiaoga i ta’iala e a’oa’o ai fanau aoga, ma fuafua ai loa fa’aiuga fai a le Ofisa o Aoga, pe fa’aauau pea ona a’oa’o fanau i ta’iala o lo o i ai pe ua tatau fo’i ona fai se isi suiga,” o le saunoaga lea a le sui fa’atonusili o aoga ia Fa’auifono Vaitautolu, e fa’amanino atili ai le mataupu e fa’atatau i le suega o le SBA test.


TALA VAIFANUA

$
0
0

PASIA LAISENE 501 A LE TAMMS
 
O se tala fiafia i le tapua’iga a le sosaiete a tama ma tina matutua o le “Toe Afua Mai Matua Samoa” (TAMMS) ina ua pasia le latou laisene 501 lea e mafai ai ona agava’a e talosaga mo ni fa’atupega aloa’ia mai le malo tele. O lea taumafaiga ua latou fa’ailoa mai, “Fa’afetai tele i le taumafaiga sa gapatia ma se tasi o tama’ita’i agalelei o Eileen Solaita aua o ia lea sa ia taumafai maia lenei laisene mo i matou.”
 
Peita’i, ua le gata la ina maua e le TAMMS lea tulaga, ae ua latou maua fo’i so’otaga ma le Matagaluega o A’oga lea ua mafai ona talia e le Fa’atonu Vaitinasa Dr. Salu Hunkin-Finau le talosaga ina ia fa’aaogaina lenei vasega o matua e galulue fa’afaufautua fa’aleaganu’u ma amio fa’asamoa ia pulea i totonu o lotoa a a’oga.
 
Ua fa’ailoa mai e to’a 22 i latou ua filifilia ua agava’a mo nei avanoa faigaluega i le DOE i le tu’uaga o a’oga, peita’i e tusa ma le to’a 40+ sui  totino o le TAMMS o i ai nei. O nisi o i latou o le a tatalia nisi o avanoa e maua mai i ni fa’atupega a le Criminal Justice lea ua mae’a fa’atulaga mai le latou fonotaga ma le TAMMS i le aso Gafua.
 
Olo’o faia nisi o polokalama i totonu o le TAMMS e ala i galuega alofilima e agava’a ai suitotino ta’itasi, e mafai ona latou gaosia Ie Elei ma fa’atau atu, po’o le Mitiafu ma Ie lavalava Tie Dye e fa’atau atu fo’i. O nisi o tina o lo’o gaosia latou ula fugala’au manogi ma fa’atau i le lautele.
 
TIUTE & A’AFIAGA LAMATIA I LE SUAU’U MASA’A
 
Na malaga fa’apitoa mai le General Manager o le Clean Island Council - Kim Beasley mo toe tima’iga i le vasega o tagata faigaluega i so’o se matagaluega o lo’o feagai ma galuega tau le sapalai o suau’u, fela’uaiga o le suau’u, galulue i lotoa o Kamupani Suau’u ma Kamupani Pamu Kesi i totonu o le teritori, atoa ai tagata faigaluega i Kamupani Va’a Suau’u ma le aufaigaluega a le Uafu fa’atasi ai ma leoleo uafu, ina ia toe tima’ia i tiute ma faiva o galulue ai, atoa ma mea e ono tutupu mai e afaina ai lo latou soifua, i so’o se taimi e tiute ai i latou.
 
O sui mai matagaluega ma Ofisa o le malo faatasi ai ma kamupani  tua sa auai i le aoaoga i le aso Lua i le Gov. Rex Lee Auditorium.
 
Saunoa Beasley e faapea, “I le tulaga o suau’u masa’a, ua iloa lelei e tagata faigaluega e ono tutupu nei mea, pe afai ua fa’aletonu so’oga o paipa e fa’auia ai le suau’u mai va’a se’ia o’o mai i tane, pe ua va’ai toto’a i tatou uma o faigaluega i nei kamupani suau’u ma va’a suau’u po’o ana fea na suia ai ma va’ai toto’a po’o atoatoa pea le tulaga lelei o nei so’otaga o paipa suau’u?”
 
“Ua iloga mai e mana’o i tatou e tulaueleele loa va’a suau’u faia loa tatou galuega fa’atino ia mae’a pamu mai le suau’u ma fa’atutumu a tatou tane, peita’i o galuega e fa’amautinoa ai o lelei ona fa’atino nei tiute uma, e ao ina mua’i faia a’o lei tuta mai va’a suau’u i le tatou uafu.”
 
O nisi o fautuaga sa fa’afofogaina, “Ia mataala i tiute, ma va’ai toto’a i mea e masani ona tutupu, afai fo’i ua tupu se fa’aletonu, ua tatau ona e iloa lelei le gaoioiga e mua’i faia, ia fa’asaoina lou ola atoa ai ma isi, ua e iloa lelei fo’i lau mea e fai ma le mea e tupu mai ai, pe afai e te faia.”
 
Saunoa atili Beasley, “O lo ua mae’a fa’apineina le tatou nei Malo, ona o tulaga lelei ona fa’atino le latou Fuafuaga Fa’ataoto o le Fa’amamaina o Suau’u Masa’a i le tatou ogasami, ae maise ai e leai o nisi o afaina le soifua ona o le fa’atinoina o latou tiute a’o galulue i tofiga eseese o feso’ota’i ma le fa’amamaina o suau’u masa’a i le tou malo.”
 
E fa aso o lenei fonotaga fa’aleaoaoga. O le taeao nei e amata lea i le o uma o pulega ma tagata faigaluega usufono i le skimmer ina ia fa’atino ai se latou galuega lavea’i ina ia le masa’a le suau’u i le sami. E toe taliu mai i latou i uta ma tapena loa le fa’ata’ita’iga tele e faia i le aso Faraile.
 
I le fa’ai’uga o lenei a’oa’oga, e ao i sui ta’itasi ona mautinoa ua malamalama lelei i lona tiute, mea e nofouta i ai ina ia le tutupu mai ni fa’aletonu ma a’afia ai lona ola, ia mautinoa fo’i ua mafai e le sui faigaluega, ona matau ni mea o le a alia’i mai pe afai e le fa’aleleia ni mea ua va’ai ma matauina e tatau ona suia, e taofia ai le tutupu o ni fa’aletonu tau le suau’u masa’a, mu ma isi mea fa’apena.

Caymans to deploy gen-mod mosquitoes

$
0
0

MIAMI (AP) -- British biotech company Oxitec and the Cayman Islands government announced plans Thursday to release millions of genetically modified mosquitoes in the fight against a species that spreads Zika and other diseases.

Deployment of the mosquitoes against the Aedes aegypti species in the Cayman Islands is a major advance for Oxitec, which has promoted the method heavily as an environmentally safe way to combat the vectors of mosquito-borne illnesses while confronting public concerns about the technology.

The company has deployed its mosquitoes to fight Zika in Brazil following initial trials there and previously conducted tests in the Cayman Islands and Panama. Oxitec and officials in the Florida Keys have proposed testing there as well and are awaiting U.S. regulatory approval.

The Cayman government approved the full deployment after what they called a successful, peer-reviewed trial in 2010, Bill Petrie, the director of the British territory's Mosquito Research and Control Unit, said in a statement.

"We have wanted to remove this invasive pest for a long time but this has proven very difficult using currently available tools on an island the size of Grand Cayman, so we have been looking for new approaches," Petrie said.

Male mosquitoes don't bite. The company says its modified males will mate with females and produce offspring that will not survive to adulthood, which should dramatically reduce the population of the non-native, disease-spreading Aedes aegypti species in the territory.

Oxitec will begin releasing hundreds of thousands of modified mosquitoes per week on the island of Grand Cayman, home to about 50,000 people, starting in June and continue for at least nine months, said Glen Slade, the company's head of business development.

The mosquitoes will not be used on the two smaller islands of the British territory, Little Cayman and Cayman Brac, which do not have the Aedes aegypti. The company insists it's not possible for the mosquitoes to fly to other islands or to survive long in the environment if they were to be inadvertently transferred elsewhere. They predict a massive drop in the number of the targeted species on Grand Cayman.

"It's not unreasonable to think we might achieve elimination," Slade said.

The company has started outreach on Grand Cayman to address any public concerns. In Key West, Florida, public meetings about Oxitec's proposed trial there became so contentious that mosquito control officials requested law enforcement protection at an April meeting to discuss the issue.

Phil Goodman, chairman of the five-member Florida Keys Mosquito Control District board of commissioners, said the decision to use Oxitec's mosquitoes on Grand Cayman was good news for the prospects of a similar trial in Florida if it is approved by the U.S. Food and Drug Administration.

"If everything continues to look good with this and we do get approval and the citizens agree to this, it's what would work here in the Keys," he said.

In February, the World Health Organization said it is encouraging countries to conduct further trials of genetically modified mosquitoes to help tackle emerging illnesses such as Zika. The virus has been linked to the birth defect microcephaly and to a temporary paralysis condition known as Guillain-Barre.

Manu’a : tu’u atu MV Sili pulea e se kamupani tua

$
0
0
ausage@samoanews.com

I le toe fa’aauauina ai o le tautua a le va’a a le malo, le MV Sili mo Manu’a i le vaiaso nei, talu mai le silia i le 7 vaiaso na taoto ai i luga o le Vaega Tosova’a a le malo i Satala, ona o ni fa’aletonu i le pe’ape’a o le afi, na taua ai e ni isi o le itumalo o Manu’a lo latou lagolagoina o le fautuaga ua taoto i luma o le Fono Faitulafono, e tu’u atu ai le puleaina o le MV Sili i se kamupani tua latou te fa’atautaia.
 
“E le itiiti le fa’afetai i le malo ina ua mafai ona toe fa’aauau le tautua a le MV Sili mo Manu’a, ae i lo’u taofi, ua tele tausaga o feagai le itumalo ma fa’afitauli i femalagaaiga i luga o le sami, ae le o i ai lava se gaioiga a le malo o faia e foia ai le toe alia’e mai o ni isi fa’afitauli i le lumana’i, ua tatau fo’i la ona aloaia le fautuaga ua taoto i luma o le Fono Faitulafono, e ala i le tu’uina atu i se kamupani tua le fa’atautaia o femalagaaiga mo Manu’a,” o le saunoaga lea a Mapu Palesoo sa lagolagoina e se tasi o tina matua mai Manu’a e lei finagalo e fa’ailoa lona suafa.
 
Na taua e lea Tina matua e fa’apea, ana o se kamupani tua lea latou te pulea femalagaaiga i le sami mo Manu’a, tusa lava pe toso le MV Sili mo le 7 vaiaso, e i ai lava le isi va’a e sui tulaga mo le itumalo, i le tautuaina lea o le itumalo i manaoga ma uta e moomia le fia la’u i le itumalo.
 
“O tausaga uma lava e fa’aletonu ai le MV Sili mai le tele o nofoaiga ua mavae e oo mai i le nofoaiga lenei, e tiga lava ona tagi mai Manu’a i le fia maua o se fesoasoani, e le taitai manatu mamafa i ai le malo, ae fa’atuatuana’i lava i le tagi tagi mai o le itumalo,” o le saunoaga lea a lea Tina matua.
 
Na fa’afetaia e le Tina matua le malo i soo se nofoaiga i galuega lelei o lo o faia mo Manu’a, ae i lona taofi, afai e suamalie i tagata Tutuila ona latou taulimaina auaunaga eseese o lo o latou maua i aso ta’itasi, e fa’apena fo’i ona naunau tagatanu’u o Manu’a latou te fia maua ia fo’i auaunaga eseese, e aofia ai ma auaunaga i luga o le sami ma le ea.
 
O le masina o Mati na te’a nei ao lei malolo le Fono Faitulafono mo lana malologa umi i le taimi nei, na tu’uina atu ai e le Pulesili o le Pulega o le Eletise ma le Suavai a le malo, le afioga i le matua ia Utu Abe Malae sana fautuaga i luma o le maota o sui, e fa’atatau i le auala e mafai ai ona fa’aleleia tulaga tau femalagaaiga i luga o le sami mo Manu’a.
 
Saunoa Utu e fa’apea, e matua manaomia lava se fesoasoani mo le fa’aleleia o le tulaga tau femalagaaiga mo Manu’a, ae afai e fa’aauau ai pea i le tulaga o lo o i ai i le taimi nei, o le pulea lea e le malo o le va’a e fa’atino ai femalagaaiga, i lona talitonuga, tusa lava pe toe aumai se isi va’a fou e fealua’i i le va o Tutuila ma Manu’a, e tumau pea tulaga fa’aletonu i le va’a.
 
I lona talitonuga, ua tatai ona fai se suiga, ina ia sui le vaega latou te pulea tulaga tau femalagaaiga i Manu’a, aveese mai i le malo ae tu’u atu i se pisinisi, po o le ituaiga suiga e taua o le ‘Public Private Partnership’ (PPP).
 
E tele vaega ua mafai ona fesoasoani atu i ai pisinisi ma vaega tupe i le taumafaiga o le va’a a le MV sili o lo o i ai nei, e pei ona saunoa Utu, ma o ni isi o ia fesoasoani e aofia ai le afi a le ASPA lea o lo o fa’aaoga e alu ai le va’a, ona ua fa’aletonu le isi ona afi.
 
Sa taua fo’i e Utu se fesoasoani ma le konekarate a le Fletcher Constructions sa mafai fo’i ona ofo atu mo le va’a ina ia fa’aauau ai pea ona lelei ma aoga mo femalagaaiga i Manu’a.
 
Ina ua fesiligia le afioga i le ali’i faipule mai le itumalo o Manu’a #1 ia Vesi Talalelei Fautanu Jr e uiga i lenei mataupu, sa ia taua ai lona lagolagoina o le finagalo o Utu, ina ia tu’u atu i se kamupani le fa’atautaiga o femalagaaiga i Manu’a i luga o le sami.
 
“Mo a’u lava ia o le faipule o le itumalo, ae o se tagatanu’u fo’i o lo o nofo ma aumau i Manu’a, ou te lagolagoina le tu’u atu o le puleaina o le va’a e tautuaina Manu’a i se kamupani tua, ae ou te lagolagoina la le tu’u atu i le pulega a le ASPA latou te fa’atautaia lea tulaga mo le taimi nei, e le gata o lo o i ai le tomai, ae o lo o i ai fo’i le itu tau tupe e mafai ai ona fa’amalie ma fa’aleleia lea manaoga mo le itumalo mo le taimi nei, e fa’atali ai se kamupani tua po o se tagata faipisinisi e mafai ona ia tauaveina lea tautua mo Manu’a ma ona tagata,” o le saunoaga lea a Vesi.

TALA VAIFANUA

$
0
0

Fa’ata’ita’i ona Fa’amama Suau’u Masa’a i le Sami
 
O le taeao o le aso Faraile na ala usu ai le vasega o i latou uma e feagai ma gaoioiga e toe fa’amama ai le sami pe afai e masa’a ai se suau’u i taimi e fa’ataunu’u ai latou tiute. O i latou uma sa aofia o sui totino e faigaluega i matagaluega eseese o le tatou malo e nafa ma tiute fa’atino ina ia toe fa’aleleia se sua’u masa’a i le sami, sa auai uma i lea taeao ma e silia ma le 140 sui na auai, e aofia ai le pulega fa’atasi ma le aufaigaluega.
 
“O lenei fa’amoemoe, e mana’omia ona iloa patino e tagata uma e aofia i lenei faiva, mea e tatau ona oso e fai pe afai ua va’aia ua masa’a se suau’u i le sami. Ua mae’a a’otauina i latou i taimi uma e faia ai a’oa’oga fa’apenei, ina ia matau lelei fa’ailo e iloga ai o le a tupu ni fa’alavelave fa’apea ma taumafai fo’i ina ia fa’afo’ia le tupu mai. Peita’i, a le mafai ona taofia, ona faia lea o le galuega toe fa’amama pe afai o le a masa’a le suau’u.” O se tala lea a le susuga Siona Kava o le OPM a le tatou malo.
 
E pei ona mua’i fa’ailoa, sa matua tele se taimi na fa’amanino atili ai le taua, o le timaia o i latou e galulue i lenei fo’i faiva ina ia le tutupu mai ni faaletonu fa’apea, ma afaina ai se soifua o se tasi na sau e faigaluega i le taeao mai lona aiga, ae le toe fo’i atu i lona aiga i le afiafi.
 
“E taua oe i lou aiga, e taua fo’i lau mafutaga ma lou aiga, e ao ina e nofouta i mea uma e te faia i lau galuega ina ia saogalemu lou ola ao fa’atino ou tiute.” O se tala lea a Beasley lea sa faafoea le aoaoga i le vaiaso atoa mo le aufaigaluega ae maise fo’i o le fa’auluuluga o vaega eseese uma e tofu sao i oloa tau suau’u ma lona fela’ua’iga ae maise o lona  fa’aputuina lea i Amerika Samoa.
 
O le aoaoga sa tatau ona iloa patino e le tagata lana matata e fa’atino, o lona sao ina ia vave ma saogalemu le fa’atinoga o galuega fa’asao, ma ituaiga masini ma o latou aoga e tatau ona fa’aaogaina e tusa o le fa’alavelave o tupu.
 
“E tatau ona matua iloa lelei uma e i latou o e faigaluega ma ta’ita’i ona fa’aaogaina o masini, ma le taimi tonu e fa’aaoga ai. Ia le so’ona pisi vale ae fai le galuega ma le toto’a, aua e ono lamatia fo’i le soifua pe afai e sese mea faigaluega e fa’aaoga, pe le iloa fo’i ona faaola ma fa’aaoga masini eseese.” O se toe fa’apupulaga lea a le ali’i faia’oga, ae maise fo’i au vaaia le oso tatau o le tagata i le taimi tonu e mana’omia ai ona fa’aaogaina lona iloa ma lana matafaioi tonu i lona taimi e tat au ai.
 
O sea mea sili ona mata’ina e o’o lava i le taimi mulimuli ua toe teua ai mea faigaluega ina au mae’a le faiva sa fa’atino, ua iloga ai, “E moni lava le maua o le pine a le tatou malo i lana Fuafuaga Fa’ataoto mo fa’alavelave e ono tutupu mai le fela’ua’iga ma le fa’aputuina o le Suau’u i totonu o Amerika Samoa.”
 
Fa’aaliga Aufaipese A’oga Maualuluga i Amerika Samoa:
 
O le aso Faraile na aufaatasi uma ai a’oga maualuluga fa’apea ma le a’oga a Pavaiai Elementary i le faleta’alo tele i Pago Pago ina ia fa’atino le latou Fa’aaliga o Musika e latou aufaipese ua mae’a aotauina i le Musika.
 
“O le a’oga  a Pavaiai Elementary o se a’oga tulaga muamua lea ua mafai ona auai i le fa’aaliga o Musika a A’oga Maualuluga, ona o lo’o a’oa’o ai lea mataupu i lona lotoa. O le latou faia’oga o le Musika ma o ia fo’i na a’oina pese mo le latou aufaipese tauva o le susuga Mekiafa Vaifanua, ma ua fiafia fo’i le vasega o faia’oga ma nisi o matua ma le fanau a’oga e auai e sapaia le taumafaiga a le latou aufaipese i lea fa’amoemoe lelei.
 
E fa pese sa latou usuina: Lo matou Tama e oi le lagi: Don’t dream its Over; E Tagi le Fatu ma le O Oe o lo’u Tina! O nei pese sa latou fa’amanuia atu ai le vaiaso o Faia’oga, ae maise o le aso o Tina i tina uma o Amerika Samoa.
 
E tusa ai ma le saunoaga fa’amalo ma tatala aloa’ia ai lea fa’amoemoe o le fanau a’oga i  Pago Pago i le Fale Ta’alo tele o le tatou Malo, sa fa’apea ai le tama’ita’i fa’atonu o A’oga, Vaitinsa Salu Hunkin Finau, “ Fa’afetai galulue, fa’amalo le punoua’i i tiute, ua toe lava o se aga ona tatou fa’amavae atu fo’i lea i lenei tausaga a’oga. Fa’afetai i lo outou faiva, e le faigofie, sa outou fa’asili o outou tiute fa’atino e ui lava ina sa le tali atu le Matagaluega o A’oga i le tele o ni mana’omia sa outou fa’atoga mai ai, ae o nisi fo’i o mea, sa tatau ona avatu e fa’atino ai le galuega i potu a’oga. Sa outou le fa’alogologo tiga ona o lo outou alolofa moni i fanau ia a Amerika Samoa, e taui e le Atua lo outou tautiga i le galuega o le a’oa’o atu, o le fanau foi latou te toe tutu ma tepa i tua i nei tausaga, ma latou fa’afetaia outou faiva, pe afai ua le mafafai e i latou ona fa’afetaia outou i lenei vaitau. Fa’afetai fai fanau, fa’afetai tautua matavela. Ia manuia le aso o Tina i faia’oga tina uma ua lotolotoi i le mea nei, ae maise o isi tina uma o le atunu’u ua outou a’oa’oina o latou fanau.”

Survivor Samoa is happening

$
0
0

AS revealed by Confidential earlier this year, Ten has confirmed that upcoming series Australian Survivor will be set in Samoa.

Samoa was chosen as the location of the much-anticipated spin-off series thanks to its beauty and remoteness, a TEN spokesman said.

It was initially reported in January this year that the series would be shot on the Malaysian island of Pulau Tiga, where the first ever American season was filmed in 2000.

Samoa too has also featured on the US version, but not until 2009.

The series, which has been shrouded in secrecy, will be hosted by Jonathon LaPaglia and has been in production for over a month now. Ten will this week host a launch party for the program in Sydney.

It is the latest revamp of the format locally, with Seven’s 2006 season the last spin off and Nine having a go in 2002. The US version has been running for 31 seasons.

Falepuipui Pulesili Ofisa o Femalaga’aiga mo le 14 aso

$
0
0
ausage@samoanews.com

E 14 aso lea ua poloaina e le fa’amasinoga maualuga e taofia ai le Pulesili o le Ofisa o Femalagaaiga i le toese i Tafuna, fa’atasi ai ma lona totogi o le salatupe e $1,000, ina ua fa’amaonia e le fa’amasinoga tu’uaiga fa’asaga ia te ia, i lona le usitaia lea o le poloaiga a le Fa’amasinoga.
 
Ina ua mae’a ona tu’uina mai le fa’aiuga a le fa’amasinoga maualuga fa’asaga i le afioga a Tamasa Peseta Dennis Fuimaono i le taeao ananafi, na poloaina ai loa e le afioga i le ali’i fa’amasino sili ia Michael Kruse o ia, ina ia fa’aaoga le tupe e $1,000 lea ua mae’a ona ia totogi i le fa’amasinoga ina ua fa’atoa alia’e mai lenei mataupu i le tausaga na te’a nei, e fai ma ana salatupe i lenei mataupu.
 
E to’afa molimau sa valaauina e le itu a Tamasa i le taeao ananafi mo le tu’uina atu o ni fa’amatalaga e fa’atatau i le ituaiga tagata e i ai o ia, atoa ai ma lana tautua i le malo, atunu’u ma le aiga, ao lumana’i ai le tu’uina mai o le fa’aiuga a le fa’amasinoga.
 
O i latou ia e aofia ai sui e to’alua o le Ofisa o Femalagaaiga ia Fagamalama Fualaau, o ia lea o le Sui Pulesili, susuga a Paelo Puni, o se tasi o sui sinia, o le afioga i le ali’i faipule ia Lavea Fatulegae’e Palepoi Mauga, ma le tama’ita’i loia ia Sandra Fuimaono-Lutu, o le faletua lea o le afioga a Tamasa.
 
E tele itu lelei na taua e molimau e fa’atatau i le tautua ma le auaunaga a Tamasa i lana galuega, aiga ma le atunu’u. Na taua e Fagamalama ma Puni i a la molimau e fa’apea, o Tamasa, o se ta’ita’i e naunau e fai le mea amiotonu, mulimuli i le tulafono, ma naunau e fai le mea sili e tautua ai le atunu’u.
 
O fa’ata’ita’iga lelei e pei o le loto maualalo, alofa i tagata faigaluega, ma fiafia e auauna i soo se tasi, o ni isi ia o itu na fa’amatala ai e Fagamalama ma Puni le ituaiga tagata e i ai le afioga a Tamasa.
 
Na taua fo’i e lona faletua e fa’apea le tele o fa’ata’ita’iga lelei o lo o faia e Tamasa i totonu o le aiga, ua mafai ona mulimuli ai nai o la alo, ma avea ai i latou o ni fanau lelei ma fa’amaoni.
 
Na fa’ai’u le molimau a le tama’ita’i loia ia Sandra i lona talosaga lea i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga mama mo si ona to’alua, o le talosaga fo’i lea sa tu’uina atu e le loia a Tamasa, le susuga Mark Ude i le fa’amasinoga.
 
O le mataupu e pei ona fa’asala ai Tamasa e le fa’amasinoga, na afua mai i le tausaga na te’a nei ina ua le auai o ia i se iloiloga sa poloaina ai o ia e le fa’amasinoga e auai, mo le iloiloga fa’aauau o le mataupu fa’asaga i le ali’i o Pelenato Maiava, lea na poloaina e le fa’amasinoga e aua ne’i toe oo mai i le teritori mo le umi e 5 tausaga, ae maua mulimuli ane o lo o i ai o ia i totonu o le atunu’u.
 
Saunoa Kruse e fa’apea, o le mataupu lenei na afua mai ina ua poloa’i e le fa’amasinoga ia Tamasa e oo atu i luma o le fa’amasinoga i le aso 30 Iulai 2015, peita’i e lei auai o ia, ona sa malaga i fafo.
 
Na fa’ailoa e Tamasa i le fa’amasinoga i se iloiloga sa faia i le masina o Aokuso 2015 e fa’apea, e lei logoina atu e le loia a le malo o ia i le taimi o le iloiloga lea sa fa’atulaga i le aso 30 Iulai, 2015, o le mafua’aga lena o lona le auai.
 
Na fa’atoese Tamasa i le fa’amasinoga e tusa ai o lona fa’atamala i le poloaiga sa tu’uina atu, ma mafua ai ona le oo atu o ia i le fa’amasinoga.
 
Na fa’ailoa e Tamasa i le fa’amasinoga i le taeao ananafi e fa’apea, e leai se agaga ia te ia e fa’atauagavale i poloaiga a le fa’amasinoga, ae ona ua fa’atamala e fesili i le loia a le malo i le aso na toe tolopo i ai le iloiloga, ma mafua ai loa ona ia le auai i le taimi sa fa’atulagaina e le fa’amasinoga.
 
E talitonu le Samoa News, e lei taofia i lalo o le vaavaaiga a le malo le afioga a Tamasa i le taimi na mae’a ai le lauina o lona fa’asalaga, ae tatala o ia i tua ma le fa’amoemoe o le afiafi lava ananafi e tatau ona ripoti ai o ia i le toese i Tafuna mo le amata tuliina lea o lana fa’asalaga fa’a falepuipui.

Fireknife & Cultural Festival ignite PCC, MAY 12-14

$
0
0
Source: PCC media release

LAIE, HAWAII– The Polynesian Cultural Center (PCC) presents Hawaii’s largest Samoan cultural event and a pre-eminent showcase of Samoa’s traditions, the We Are Samoa Festival. Highlighting this festival is the 24th Annual World Fireknife Championships and High School Samoan Cultural Arts Festival — May 12-14
 
The PCC’s We Are Samoa Festival is highlighted by two major events celebrating the cultural traditions of the Samoan people:
 
24TH ANNUAL WORLD FIREKNIFE CHAMPIONSHIPS
 
The world’s most talented fireknife dancers come together at the PCC for three nights of heated competition. From as young as six years old to the most experienced and celebrated performers, all will compete in their respective divisions seeking to win the coveted title of World Fireknife Champion. Attendees will be treated to a cultural experience unlike any other, and the best of the best will be crowned a World Champion in both Junior and Senior Divisions.
 
The event will bring together fireknife dancers from all over the world to compete for the prestigious title, including Tuika Faumuina (Pittsburgh, PA), Kane Anzai (Fukushima, Japan), Falaniko Solomona (Hong Kong), Ghislain Ani (Faaa, Tahiti), Matuni Vaiaoga (Orlando, FL), Valentino Luafalealo (Auckland, NZ), Viceson Galeai (Laie, HI) and many more.
 
HIGH SCHOOL SAMOAN CULTURAL ARTS FESTIVAL
 
Hawaii high school students of Samoan ancestry will demonstrate their knowledge of Samoa’s culture by competing in a series of traditional practices including protocol and speech making, basket weaving, coconut husking and fire making, costuming, poise, dance and interpretation.


To’a 6 sui Ausi’isi’i mo le ta’amilosaga Oceania i Fiti

$
0
0
ausage@samoanews.com

E to’a 6 sui o le Asosi Siisii U’amea mamafa a Amerika Samoa ua mae’a ona filifilia, e fai ma sui o le atunu’u i le ta’amilosaga a le Oceania, lea e tali malo ai le atunu’u o Fiti i le fa’aiuga o le masina nei, amata atu i le aso 23-28 o Me, 2016.
 
O sui e to’a 6 ua filifilia e aofia ai tama’ita’i e to’atolu fa’apea ai ma ali’i e to’atolu.
 
O tama’ita’i e to’atolu e aofia ai Orepa Talo, Jennade F. Ausage ma Monica Afalava, ae o ali’i e aofia ai Malaki Sitagata Jr, Tanumafili Malietoa-Jungblut, ma le ali’i fou e to’atasi ia Li’amatua Tufele Jr.
 
Na fa’ailoa mai e le faiaoga o le ausiisii, tofa Tomane Lopesi Fa’agu i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News e fa’apea, e to’alima sui o le ausiisii o le a malaga atu mai Amerika Samoa, ma feiloa’i ai ma le sui e to’atasi o lo o koleni i Niu Kaletonia i le taimi nei, le susuga a Tanumafili, ao lumana’i ai le aso o le tausinioga.
 
“O tapenaga a le ausiisii i le taimi nei ua matua atoatoa ma lelei, ua molimauina fo’i le si’itia i luga o le tulaga ua i ai le mamafa o a latou si’i, fa’atusatusa lea i le tulaga o lo o i ai le mamafa o sii a isi tagata siisii mai le Pasefika, ou te talitonu atoatoa fo’i, o le a manuia taumafaiga a le au a le atunu’u i le fa’aiuga o le masina nei,” o le saunoaga lea a Tomane i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News.
 
O le tulaga mataina e pei ona i ai taumafaiga a le susuga ia Tanumafili i le taimi nei, ua sili atu i le tulaga sa i ai le maualuga o lana si’i i le ta’amilosaga a le Oceania i Papua Niu Kini i le tausaga na te’a nei.
 
“O le susuga ia Tanumafili sa pine auro i le ta’amilosaga lea sa faia i Ausetalia i le masina o Novema 2015, ma o se tulaga lelei lea mo lana tapenaga i le ta’amilosaga a le Oceania i Fiti, atoa ai ma le tau sailiina lea o sona avanoa e tausinio ai i le ta’amilosaga o le Olimipeka i Brazil i le tausaga nei,” o le isi lea saunoaga a Tomane
 
I le tulaga ua i ai tapenaga a le au mo Fiti, o lo o maualuga le talitonuga i le mafai lea ona maua e le ausiisii a le atunu’u pine mai Fiti, e pei ona latou manumalo ai i pine i le tele o ta’amilosaga e tausinio ai i latou.
 
O le ta’amilosaga a le Oceania i Papua Niu Kini i le tausaga na te’a nei, na maua ai e le ausiisii a le atunu’u pine e 8, e aofia ai le pine auro e tasi, lua pine siliva, ma pine apamemea e 5.
 
O le pine auro na maua e le tama’ita’i o Talo, lea ua toe sauni atu e tausinio i le aupaga o le 105kg i le vaega a le Youth Championship.
 
O le tamaitai o Ausage e tausinio i le aupaga o le 75kg, ma le tama’ita’i o Afalava e tausinio i le aupaga o le 105+kg i le vaega a le Senior Championship.
 
I le vaega o ali’i, o Sitagata Jr e tausinio i le aupaga o le 105kg i le aupaga o le Youth Championship, o Tanumafili e taunu’u i le aupaga o le 105+kg i le aupaga o le Senior Championship, ma le ali’i o Tufele Jr e taunu’u i le aupaga o le 75kg i le Youth Championship.

Fa’apine Taumafaiga Tausima’i Pasi a le ASCC

$
0
0

E to’a 11 tausima’i pasi LPN ma le to’a 9 o tausimai lesitala (RN) ua mae’a fa’apine i le sauniga i le Rex Lee Auditorium i Utulei i le afiafi o le aso Lua na te’a nei.

 

“Ona o lenei aotelega o Tausima’i ua agava’a i latou i so’o se itu o le auaunaga e tausia lelei gasegase ma e gasolo atu mo talavai masani i le falema’i tele i Faga’alu atoa ma isi falema’i fa’aitumalo o le atunu’u, o lea e fa’afiafiaina le agaga, ona ua fa’alava ai se mana’omia mo ni Tausima’i agava’a ua leva ona tulitulimatagau mai e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, fa’apea ma le Pulega o le Falema’i LBJ,” o se tala fiafia lea mai le fa’atonu o Aoaoga Fa’a-Tausima’i i le Kolisi Tu’ufa’atasi o Amerika Samoa, Lele Ah Mu.

 

O le ta’ita’i o le sauniga le susuga le Faife’au EFKAS Johnny Salilo Fano i Fagaitua. O le ‘auga o lenei sauniga mamalu sa fa’aleo: “O le fa’amaoni i mea iti, e fa’amaoni fo’i i mea tetele, a’o le le fa’amaoni i mea iti, e le fa’amaoni fo’i i latou i mea tetele.”

 

O se manulauti ua fa’ailoa ai, “O a lava tiute ua fa’atonuina lenei aufaigaluega e fa’atino e fesoasoani ai i mapuitiga o le atunu’u, ua au se auaunaga e faia ma le fa’amaoni ae maise o le alofa ma le onosa’i.”

 

Sa fa’atino fo’i le latou tautoga, ona fa’apine lea o i latou ta’ito’atasi lava e o latou aiga na filifilia e le sui tausima’i pasi, ma fa’aula i latou e o latou aiga.

 

“E mautinoa e tele taimi e le aoga ai i latou nei i ni fe’au i aiga, e umi taimi o faigaluega ma e le lava fo’i le moe. Peita’i i mafutaga ua outou onosa’ia lo latou olaga taumafai i mataupu ma tiute sa tau fa’amasani ai i faiva fa’atausima’i, fa’afetai ua a’e manumalo le taumafaiga, ae sa le faia na’o i latou lea taumafaiga. Sa outou lutia fa’atasi ma i latou, fa’afetai tele le alofa ma le onosai i matua, aiga ma fanau,” o se tautalaga lea a le fa’atina o tausima’i i Amerika Samoa, le faletua o Tofiga Tufele.

 

O le pulouina o nei tausima’i sa nafa lea ma le faletua o Tofiga Tufele ona soso’o lea ma le avanoa fo’i sa tu’uina i le faletua o Simamao Tuato’o, Fa’atonu o tausima’i o Amerika Samoa.

 

Sa fa’afofogaina fo’i le fofoga taumolimoli na tapena i ai le vasega o tausima’i pasi i lenei tausaga, le  latou uso tausima’i ua avea ma Supervisor Surgical Ward; Annie Ma’ae RN. Sa ia fa’afetaia lona avanoa, peita’i o lana fe’au taua, sa ia fa’ailoa atu ai i nei tausima’i, “Ia outou mautinoa, o lenei galuega e tutusa lelei lona a’oa’oina i Amerika ma kosi lea ua outou pasia nei, e leai la se mea e te naunau ai fua i fafo, ae o lea ua i lou atunu’u ma lou kolisi lenei polokalama e te agava’a ai i tiute i so’o se falema’i i le Iunaite Setete atoa.”

 

Ua ia molimauina lenei tulaga, ona sa ia maua se avanoa e alu atu i fafo, ma sa faigaluega ai, ma ua ia iloa lelei ai, e tutusa lelei ona agava’a ma e o lo’o tausaili i fafo, peita’i, e faigata ona e ulufale i le a’oga fa’atausima’i i fafo e sili mamao ona faigofie ai iinei.

 

“O la’u tima’i, ia le muta lou fa’amoemoe e te a’oa’oina atili i lau kosi lenei, ia fa’aauau ona e tausaili ia maua isi tusi pasi i luga atu, ia atili ona e atamai ma agava’a atili ai mo nisi mea e te le o lelei ai i lenei vaitaimi e tusa o le tausiga ma le togafitiga o gasegase eseese.”

 

“O lo ua i ai fo’i le isi vaega o le Soifua Maloloina, e ese fo’i ona ituaiga o a’oa’oga ma agava’a e fa’amalosia ai, o na mea uma e tatau ona matua maua’a uma i so’o se tausima’i, ae ia muamua lava, ia lelei ona e feutaga’i ma tagata, ma ia tamau le fa’aaloalo e feutaga’i ai ma o tatou tagata matutua i taimi uma, o la tatou lea agaifanua e tatau ona mautu ia te outou a’o faia nei faiva.”

 

I fa’ailoga na taua’aoina, sa mua’i fa’ailoa ai, le Tausima’i Pasi sa ia ausia togi maualuluga i le Practical Work na maua lea e Iris Midori Hirata LPN e 80.6%. Mo le vaega o a’oa’oga tau Clinical ua mauaina lea e le tama’ita’i o Lorraine Kirsten Fano.

 

O le Tausma’i Lesitala sa ia mauaina le togi maualuga i le Theory ma mauaina le fa’ailoga a Fa’au’uga Suesue Achica o Meli Ane Manulo e 89.07% ona togi. O ia fo’i lea sa ia toe mauaina le fa’ailoga mo le Dept. of Health Nurses Award sa taua’aoina e le tama’ita’i o Margerat Sesepasara ma Dottie Si’avi’i.

 

O le fa’ailoga mulimuli na tapena i ai le alo ma fanau a Toasavili ma Pisia mai Vailoatai e fa’amanatuina ai le olaga fa’atausima’i taumafai o “Iva Pisia Salazar” na mauaina lea e Meli Ane Manulo ma Sinaletina’e Jermane Le’aupepe mai le vaega o Tausimai Lesitala e to’aiva na fa’apineina taumafaiga i lenei tausaga.

 

O le meaalofa lea sa taumafai i ai aiga o Iva Pisia Salazar e ta’i $750.00 mo le sui e to’atasi o lona uiga o le aotelega o nei fa’ailoga e lua e $1,500. ma sa tutula’i ai le tama’ita’i o Vailala Smith na te taua’aoina fa’apitoa, o se uso moni ia Iva Pisia Salazar.

 

                            

O se tasi lea o ali’i Tausimai Pasi ua ta’auina lona pine ma ua fa’apineina o ia e lona to’alua lalelei i lea sauniga matagofie ma le mamalu.

[ata: Leua Aiono Frost]

Tulsi hosts Interactive Town Hall meeting

$
0
0
Source: Media Release, Tulsi Gabbard's office

This past Wednesday Congresswoman Tulsi Gabbard (HI-02) hosted an interactive “Telephone Town Hall” meeting with residents of Hawaii's Second Congressional District to discuss dengue fever, Zika, and other mosquito borne illnesses.
 
Expert guests Chief Darryl Oliveira from Hawaiʻi County Civil Defense and State Epidemiologist Dr. Sarah Park were featured on the call to share important updates with listeners and respond to their live questions and concerns.
 
“We had nearly 5,000 people from across my district join our Telephone Town Hall tonight, where they were able to get updates on the latest situation, as well as answers to their questions and concerns,” said Congresswoman Tulsi Gabbard.
 
“There were important questions about how the state and our community can gather lessons learned from Hawaiʻi Island’s dengue outbreak and apply them going forward, what preventive steps are important for members of our community to continue to take, as well as some startling facts about the Zika virus.
 
The reality is, Hawaiʻi is a gateway to the Asia-Pacific and makes us susceptible to visitors who may be carrying different illnesses.  It’s important for us to learn from Hawaiʻi Island’s recent outbreak, remain vigilant, and work together to make sure these mosquito-borne illnesses are not allowed to take hold in our communities.”
 
Other topics of discussion included additional information on mosquito-borne illnesses, how they are contracted, what the symptoms and side effects include, how to prevent these illnesses, and what can be done to alleviate mosquito breeding areas.
 
Congresswoman Tulsi Gabbard called in from Washington, DC; Dr. Sarah Park called in from Honolulu; and Chief Darryl Oliveira called in from Hilo. They reported on the status of the dengue fever outbreak on the Big Island, as well as what is being done at the federal, state, and county levels to protect Hawaiʻi residents and guests from a future outbreak.

Ta’ita’i afioga Lemanu le au malaga a AS mo Guam

$
0
0
ausage@samoanews.com

O le afioga i le ali’i Lutena Kovana ia Lemanu Peleti Mauga lea ua fa’amoemoe na te ta’ita’ia le aumalaga e to’a 70 a Amerika Samoa, mo le Fa’aaliga lona 12 o Tu ma Aganu’u a atumotu eseese o le Pasefika, lea ua fa’amoemoe e talimalo ai le teritori o Guam i le masina lenei, amata mai i le aso 22 Me oo atu i le so 4 Iuni 2016.
 
E 8 ituaiga aganu’u eseese ua fa’amoemoe e fa’atinoina i lenei Fa’aaliga taua a le Pasefika, ma ua fa’amoemoe fo’i e to’a 27 atumotu eseese o le Pasefika o le a mafai ona auai i lenei fa’amoemoe taua e ta’i 4 tausaga ma fa’atinoina.
 
I se fa’atalatalanoaga a le Samoa News ma le Faatonusili o le Ofisa a le Arts Council a le malo i le vaiaso nei, le afioga Uta Dr. Laloulu Tagoilelagi, sa ia fa’amaonia mai ai tulaga uma e uiga i lenei malaga.
 
Na taua e Uta e fa’apea, o le va’alele a le United Airlines lea ua mae’a ona fa’atulaga e malaga ai Amerika Samoa ma isi atumotu e lua mai le Pasefika i Guam, e aofia ai Tokelau ma Samoa.
 
“O le vaiaso fou lea ua faamoemoe e amata malaga mai ai sui o aumalaga a Tokelau ma Samoa i Amerika Samoa nei, e sauni ai mo le tu’uva’a ese atu mo Guam i le taeao o le aso Tofi o le vaiaso fou i le itula e 11:30, sa i ai le fa’amoemoega e ui mai le vaalele a le United Airlines e piki atu le au malaga a Amerika Samoa, ona ui atu ai lea i Samoa ma fa’aauau atu ai loa i Guam, ae o nai suiga laiti ua mae’a ona toe faia, lea ua mafua ai ona faia le faaiuga e tatau ona piki e le va’alele aumalaga uma e tolu i Amerika Samoa nei,” o se vaega lea o le saunoaga a Uta.
 
O le Fa’aaliga o Tu ma Aganu’u a atumotu eseese o le Pasefika i Guam, ua fa’amoemoe e amata mai i le aso Sa, Me 22 ma fa’asolo atu ai seia paia le aso To’ona’i, Iuni 4, 2016, o le aso lava fo’i lea ua fa’amoemoe e toe taunu’u mai ai le va’alele a le United Airlines i Amerika Samoa, mo le toe momoliina mai o aumalaga a atunu’u e tolu sa malaga fa’atasi.
 
O le kamupani va’alele a le United Airlines e pei ona saunoa Uta, o le kamupani va’alele lea ua mae’a ona fa’amautuina na te tautuaina malaga a ni isi o atumotu o le Pasefika mo le Fa’aaliga i Guam.
 
O le aumalaga a Amerika Samoa e to’a 70 mo Guam ua fa’amoemoe e malaga uma i le United Airlines. O le aumalaga e aofia ai fanau aoga e to’a 50, fa’apea ai faiaoga ma a’o siva e to’a 5 mai le Aoga Maualuga a Fa’asao Malisi, lea ua fa’amoemoe e fai ma sui o Amerika Samoa i tulaga o fa’afiafiaga i pese ma siva fa’a Samoa.
 
O isi sui e to’a 15 o le aumalaga, o lo o aofia ai sui e to’a 7 mai le Ofisa o le Arts Council, ma sui e to’a 8 o le malo mai le Ofisa o le ali’i kovana. O sui e to’a 7 mai le Ofisa o le Arts Council e aofia le aufaigaluega e to’a 5, fa’apea ai sui o le Komiti Fa’afoe o le Arts Council e to’alua, lea e le o mafai ona manino mai po o a tonu o la tiute e fa’atino i le taimi o le Fa’aaliga i Guam.
 
Ina ua fesiligia e le Samoa News ia Uta pe aisea ua malaga ai fua sui e to’alua o le Komiti Fa’afoe a le Arts Council, ae na saunoa le ali’i Fa’atonusili, “O sui e to’alua o le Komiti Fa’afoe, e tatau lava ona malaga i le fa’amoemoe lenei.”
 
O sui e to’a 8 mai le malo ma le Ofisa o le Kovana, o lo’o aofia ai le afioga a Lemanu, o ia fo’i lea o le ta’ita’i o le au malaga, atoa ai ma ni isi o lona Ofisa.
 
E tusa ai o le lisi sa tu’uina mai e le Ofisa o le Arts Council mo sui e to’a 8 o le malaga ua fa’amoemoe i Guam e ese mai i le afioga a Lemanu, e aofia ai le Failautusi a le lutena kovana ia Sally Faumuina, o le faletua o le afioga i le ali’i kovana ia Cynthia Moliga ma lona fesoasoani ia Minnie Tuia, fa’apea ai ma sui e to’afa mai le Ofisa Fa’asalalau a le KVZK-TV e aofia ai le Sui Faatonu ia Tialuga Patrick Vincent Iuli, LJ Solomon-Dean Solo, Emmanuel Sauvao ma Gabriel Faaiuaso.
 
O le au malaga uma a le malo e to’a 70 o lo o totogi uma e le malo a latou pasese.
 
E ese mai i le aumalaga e to’a 70 ua fa’amoemoe e malaga i le va’alele o lo o totogi pau e le malo fa’apea ai ma isi atumotu o le Pasefika, e to’a 5 isi o lo o malaga i lenei fa’amoemoe, o matua ia o ni isi o fanau aoga mai le Aoga a Fa’asao Malisi, lea o lo o totogi lava e i latou a latou pasese ma nofoaga e nonofo ma fa’amautu ai i Guam, ma ua fa’amoemoe o le po o le aso Gafua o le vaiaso fou e malaga ai i latou i Hawaii ma fa’aauau atu ai lava i Guam.
 
O se tasi o mataupu sa fesiligia ai le afioga a Uta, o sailiga tupe e lua sa fa’atautaia e le Ofisa a le Arts Council, lagolagosua i ai le Aoga Maualuga a Fa’asao Malisi i le masina o Aperila ma Me o le tausaga nei.
 
Saunoa Uta e fa’apea, o sailiga tupe e lua sa mafai ona fa’ataunu’uina, e fesoasoani ai i le malo mo le fa’atupeina o lenei malaga.
 
“E le o se malaga lenei a le Ofisa o le Arts Council, o le malaga a le malo o Amerika Samoa, pau le galuega a le Arts Council e pei ona fa’atonuina ai e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga, o le fesoasoani e fa’apolokalame mea uma,” o le saunoaga lea a le ali’i Fa’atonu.
 
O le vaiaso nei na tauaao atu ai e le Arts Council se siaki tupe e $23,885 i le Teutupe a le malo, o le tupe atoa lea sa mafai ona maua mai i sailiga tupe e lua sa fa’ataunu’uina, e fesoasoani ai i le fa’atupeina o le malaga.
 
O le mataupu mulimuli sa fesiligia ai le ali’i Faatonusili, o le mafua’aga ua flifilia ai le aoga a Fa’asao Malisi e fai ma sui o Amerika Samoa, e aunoa ma le faia o se tauvaga e saili mai ai se au siva e fai ma sui o le atunu’u, ae na saunoa le ali’i fa’atonusili e fa’apea, o le latou fautuaga e filifilia ai Fa’asao Malisi sa talia e le ali’i kovana, ina ua molimauina e le latou Ofisa le maoa’e ma le tulaga ese o fa’afiafiaga a fanau aoga i le tele o polokalame o siva ma pese o lo o fa’atinoina i taimi o sisigafu’a mai le tele o tausaga ua mavae.

‘Dangerous’ snake found loose in Savai’i

$
0
0

A worker at Bluebird Lumber & Hardware in Salelologa, Savai’i, spotted an unusual creature this week.

The unnamed man found what appeared to be an “Australian Tiger Snake” curled up in tree, some six meters off the ground.

Branch Manager, Dave Perriman said after confirming the discovery, one of the workers decided to climb a ladder placed beside the tree and cut the snake loose.

“The tree branch broke off and was picked up and the snake was shaken off into a wheelie bin,” Mr. Perriman wrote in a note to the Weekend Observer.

According to the Branch Manager, the snake measured 2 metres with the “markings of an Australian Tiger Snake, which is a dangerous species.”

A worker at Bluebird Lumber & Hardware in Salelologa, Savai’i, spotted an unusual creature yesterday.

The unnamed man found what appeared to be an “Australian Tiger Snake” curled up in tree, some six meters off the ground.

Branch Manager, Dave Perriman said after confirming the discovery, one of the workers decided to climb a ladder placed beside the tree and cut the snake loose.

“The tree branch broke off and was picked up and the snake was shaken off into a wheelie bin,” Mr. Perriman wrote in a note to the Weekend Observer.

According to the Branch Manager, the snake measured 2 metres with the “markings of an Australian Tiger Snake, which is a dangerous species.”

“In fact it can be deadly without the anti venom, which I would be pretty certain would not be kept here in Samoa.”

Alarmed by this, they contacted the government authorities.

“We called the M.N.R.E and they told us they didn't know what to do with it, maybe just kill it and bury it,” he said.

“I went around to the Ministry of Agriculture and Fisheries and they virtually said the same, the person in the front office rang their department of Livestock and they said they only handled cows and pigs and couldn't tell us what to do or who to contact.

“I would have thought one of the Departments would have been more concerned just how the snake actually got into the country, I was not even asked as to where the snake was found, if this is a female snake, has it had babies and how long has it been in the country.

Fia iloa Kruse po o i ai se falepuipui tumau i Manu’a

$
0
0
ausage@samoanews.com

I le toe tolopo ai o le tu’uina atu o se fa’asalaga a le fa’amasinoga maualuga fa’asaga i le ali’i o Alatuna Simi, ua poloaina ai e le fa’amasino sili le loia a le malo ia Tyler Genzel, ina ia fa’ailoa atu i le fa’amasinoga i le vaiaso fou, po o i ai se falepuipui tumau a le malo i Manu’a, e mafai ai ona tuli le fa’asalaga a le ali’i o Simi, pe afai e manatu le fa’amasinoga e fa’asala o ia i le toese mo le 15 tausaga.
 
O lea fa’atonuga a Kruse, o sana tali atu lea i le fa’afinauga a le malo, ina ia fa’asala Simi mo le umi e 5 tausaga, a ia fa’aauau pea ona taofia o ia i le nofoaga o lo o taofia ai nei mo le tuliina o lana fa’asalaga.
 
O Simi o lo o taofia i totonu o se potu i le nofoaga autu a le Ofisa o Leoleo i Fagatogo, ona o le manatu e aveese mai o ia mai le toese i Tafuna, le nofoaga o lo o taofia ai isi ali’i e to’alua sa latou auai fa’atasi i le osofaiga o le faleoloa o le Gold Gonda i Faga’alu i le 2014.
 
O Simi na avea ma molimau autu a le malo i le fa’amasinoga autu a le ali’i o Samuelu Wright, o ia lea sa autu i le fa’atinoina o le osofaiga.
 
Ao le’i toe tolopo le mataupu a Simi e toe fofogaina i le aso Faraile o le vaiaso nei, na maua le avanoa e fa’atoese ai le ua molia i le fa’amasinoga e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ma ia talosagaina ai se isi avanoa mo ia se’i toe mafuta atu ai i si ona to’alua ma lana fanau atoa ai ma lona aiga.
 
Na taua e Simi lona lagona o le sese ma le salamo e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ma ua ia a’oa’oina fo’i se lesona aoga talu mai le taimi umi na taofia ai o ia i le toese.
 
Na talosaga lana loia fautua i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga mama mo Simi, ona o lea sa avea o ia ma molimau autu a le malo, sa ia fesoasoani fo’i i leoleo i le taimi atoa sa su’esu’eina ai lenei mataupu.
 
Na fa’ai’u le talosaga a le loia a Simi i lona finauina lea o le fa’amasinoga mo se avanoa e fa’aauau ai pea ona taofia Simi i le nofoaga o lo o i ai o ia i le taimi nei, ona o le tulaga lamatia o lona saogalemu i gaioiga tau fa’amata’u a le ali’i o Wright, lea sa ia molimau fa’asaga i lana mataupu.
 
Na fa’amanatu e le loia i ali’i fa’amasino se fa’alavelave na tau tula’i mai i totonu o le potu fa’amasino i le vaiaso na te’a nei, ina ua mae’a ona lau le fa’asalaga a le ali’i o Wright, ma ia savali sa’o atu ai ma nofo i luma o Simi, ma taumafai e fai ni gaioiga e fa’amata’u ai o ia, ae o le mata’ala o le Masela o le fa’amasinoga na mafua ai ona leai se fa’alavelave na tula’i mai.
 
Na te’i Kruse i le fa’amatalaga a le loia a Simi, lea fo’i na fa’aluaina e le loia a le malo, peita’i na fa’ailoa i ai e le ali’i Masela ia Michael Nick ia Kruse e fa’apea, e tula’i mai le fa’alavelave e pei ona taua e loia, ae o le taimi lea ua malolo ai ali’i fa’amasino mo le faia o se fesuiaiga i fa’amasino e nofoia le laulau a fa’amasino i lena taeao.
 
Saunoa Kruse e fa’apea, ana tula’i mai le fa’alavelave lea i luma o ali’i fa’amasino, o le mea moni lava e molia Wright i lona gaupule i poloaiga a le fa’amasinoga.
 
Ina ua maua le avanoa o Genzel e finau ai mo se fa’asalaga a Simi, sa ia fa’ailoa ai i le fa’amasinoga le tele o le sao o Simi mo le malo i le fa’amasinoina o le mataupu a Wright atoa ai ma le isi ali’i sa latou to’atolu i le po o le osofaiga, le ali’i o Falefatu Asi.
 
Ae na taua e Genzel e fa’apea, ana leai Simi na fesoasoani i leoleo i le tau sailiina o fa’amatalaga e fesoota’i mai lenei mataupu, e le mafai e le malo ona tu’u fa’atasia le tele o fa’amatalaga ma molimau e uiga i le mea sa tupu, ma mafai ai loa ona fa’a falepuipui ali’i e to’alua ia Wright ma Asi.
 
E ta’i 15 tausaga lea ua fa’asala ai ia Wright ma Asi e taofia ai i laua i le toese i Tafuna.
 
Na finau fo’i le itu a le malo e fa’apea, e ui sa aofia Simi i le osofaiga, peita’i e le tutusa le matuia o lona a’afiaga i lenei mataupu fa’atasi ai ma alii e to’alua ua faasala i le toese.
 
Na faaiu le faafinauga a Genzel i lona talosagaina lea o le fa’amasinoga ina ia fa’asala Simi i le toese mo le 5 tausaga, ma ia fa’aauau pea ona tuli lana faasalaga i le nofoaga autu a le Ofisa o Leoleo i Fagatogo.
 
Na fesili Kruse ia Genzel pe sa la talanoa ma le alii Komesina o Leoleo ia Save Liuato Tuitele e fa’atatau i le taofia ai o Simi i le ofisa o leoleo, ae na tali Genzel, ua uma ona la talanoa ma le isi ta’ita’i leoleo, ma ua ia fa’amaonia atu ia te ia le mafai lea ona taofia pea Simi i le nofoaga o lo o i ai i le taimi nei.
 
Na sii i luga le si’ufofoga o Kruse ma ia fai atu ia Genzel, “E ese lava lou talanoa ia Save ese lou talanoa i le ta’ita’i leoleo e uiga i le mea e loka ai Simi, ma, afai fo’i e manatu le fa’amasinoga e fa’asala o ia mo le 15 tausaga, e mafai ona taofia ai pea o ia i le ofisa o leoleo mo le 15 tausaga?” o le fesili lea a Kruse ma toe sui ai le tali a Genzel ma faapea atu i ai, “E mafai fo’i ona taofia o ia i Manu’a.”
 
Na fesili Kruse ia Genzel po o i ai se falepuipui tumau i Manu’a, ae na tali le ali’i loia, “O lo o i ai le falepuipui i Manu’a, lea fo’i sa taofia ai le isi pagota ina ua poloa’i e le fa’amasinoga le ave o ia i Manu’a.”
 
Na lulu le ulu o Kruse ma ata, ona toe fa’apea atu lea ia Genzel, “O i ai mo’i se falepuipui tumau i Manu’a e mafai ona taofia ai pagota e pei o Simi mo le umi e oo atu i le 15 tausaga.” O le fesili lea a Kruse na vaaia ai le nofo o Genzel ua le toe tali, ma poloaina ai loa o ia e le fa’amasinoga ina ia fa’ailoa atu i le vaiaso fou, po o i ai se falepuipui tumau i Manu’a e mafai ona tuli ai fa’asalaga a pagota mo se taimi umi.

Island-wide “Just Play” - PE finals

$
0
0
joyetter@samoanews.com

Nine elementary schools — eight public and one private — have been chosen to be a part of the island wide “Just Play” - PE finals scheduled at the Soccer Stadium or DYWA gym on May 27, 2016 from 8:30am to 1:00pm., according to Vaiausia Talataina of the Department of Education’s Physical Education (PE) Division, who works with the Football Federation of American Samoa (FFAS) and the schools on this program.
 
Vaiausia said there was a total of 19 Elementary Schools in the “Just Play” program established four years ago in a partnership between the DOE- P.E. Division and the FFAS.
 
He said that the “Just Play” focus is for the students to stay active, fit, healthy lifestyle, and the Just Play program is all over the Pacific, NZ and Australia and other parts of the world. “The main focus of the Just Play is to have the kids exercise and not fall into eating food that will help them gain weight, and not want to go out to exercise. ”
 
Responding to Samoa News, Vaiausia said that DOE and FFAS believe that students can learn life-long lessons through playing sports, and such lessons include confidence, perseverance, dealing with competition and teamwork. 
 
“This year we have total of 12 public elementary schools on Tutuila, and three elementary schools in Manu’a. We also have one private school and that is St. Theresa, so that brings our total in the Just Play/PE program to 16 schools all together. Our partner FFAS sponsors and supports this program by providing equipment such as, soccer balls, cones to mark field, color vest for teams or uniforms, and other stuff. They also provide refreshments — water and snacks — whenever we have field days for the students. And if we don't have enough school buses to transport the students, they pay for outside buses to transport the kids.”
 
Vaiausia said they hold training to educate those teachers that are assigned by their school principals to work with the students. FFAS also provides a small allowance and meals for those who are in attendance.
 
He said Rueben Luvu from FFAS and officials with DOE - PE Division go together to visit the schools that are under the program. “This visit is to assist and to observe how the program is going in the schools and if they need any assistance from us then we help them during our visit.” A teacher’s manual is distributed to teachers for the Just Play curriculum during teacher training and this is to help the teachers “to follow what lesson the students will need to motivate them to stay active and fit, so they can live and enjoy life without and health issues.”
 
According to Vaiausia this year they selected eight public schools and St. Theresa to their island wide Just Play/PE finals. “There will be awards given out to the top 9 schools, and all the awards will be provided by FFAS.”
 
He also used the opportunity on behalf of DOE/PE Division to thank FFAS for their support in assisting us to let our children to be aware that if they enjoy to eat— they need to get out and exercise.
 
Also this program comes as a reminder to all the teachers out in the schools that students need to have PE. “We appreciate the support from CEO Tavita Taumua, the President and Board members of FFAS for the support, and Rueben Luvu Technical Directors of Soccer, Puna Tanielu and the staff at Elementary School Division for there support, and also to OCI Assistant Director Netini Sene for her trust and support and especially to the schools Principals, the teachers with Just Play, and finally all the students who are involved.
 
“And last is to our Deputy Philo Jenning and the Director of DOE for their support,” Vaiausia said.


122 Fa’au’u mai le Kolisi Tu’ufa’atasi - 2016

$
0
0

I le fa’au’uga lona 64 a le Kolisi Tu’ufa’atasi i le masina o Me 2016 ua fa’ai’u ma le manuia ai taumafaiga a le fanau e to’a 122 i latou mai kosi eseese i fa’ailoga o le AA, o se fa’ailoga e soso’o mai ma le Tipiloma i A’oga Maualuluga, ae maise o le to’afitu o i latou ma fa’ailoga BEd i Aoaoga mo A’oga Tulaga Muamua, ae to’atasi lava ma lona fa’ailoga Master of Science in Ed.Psychology.

 

Sa fa’atulaga le susuga le Faife’au Rev Iasepi Ulu e si’itia le fa’afetai amata fa’apea ma le tatalo fa’ai’u o lenei sauniga mamalu, peita’i i sana fe’au pu’upu’u lava sa ia fa’apea ai, “O lenei savaliga sa tofu sao ai matua, ae maise o outou faia’oga uma, e tima’ia outou i le atamai e mo’omia e outou e ola ai, tausaili ai galuega e tou te fia tautua ai, ae o le fesili i le taeao lenei, Po’o le a sou fa’aaogaina o lenei sosia ua fa’ao’o atu ma fa’apoto ai oe? O oe lava o lo’o i ai le tali. Ia manatua o le uta a le poto e fetala’i, ae o le uta a le vale e taofiofi mamau.”

 

 Sa i ai fo’i le avanoa o le Pulega mo se latou saunoaga fa’alaei’au i le mamalu na sasao e molimauina le aso fa’ailogaina o le vasega fa’au’u i lenei afa tausaga, ma sa fai ai le sui Peresetene & Tupe o le Kolisi; Dr. Mikaele Etuale mo lea faiva. E sefulu lava mea patino sa ia fa’ailoa, e ao i le fanau au la’asia lenei vaega o le soifuaga, ona mautinoa au mae’a ona ia faia. E taua mea uma e amata mai lava i le “mae’a lelei ona e teuina lou moega pe a e ala mai i le taeao,” ae fa’ai’u i le “aua le fiu, taumafai atili!”

 

I le saunoaga a le afioga le Kovana sili, sa ia fa’ailoa ai, “Ua e tula’i nei i se maupu’epu’e lea ua ausia, ma e fa’apea ua muta ai, o le tali e leai, e le’i taitai ona e o’o i le taunu’uga e tatau ona e fa’apea ai ua lava lea mo oe, e umi ma fita le ala o lo’o outou savavali ai, e te mafaia mea uma na i le lua malaga fa’atasi ma lou Atua.” Na ia toe fautuaina le vasega, “O lenei lau la’a muamua, ua e iloa patino nei lau ituaiga savali ma le itu e te alu aga’i i ai. Ae afai ae amatalia lau faigamalaga, ia e toe tu ma toe tepa mai i tua, o le tepa lena o lau fa’afetai ia i latou uma sa tofu sao mo lau tapenaga. Matua ma aiga, uo ma e sa fesoasoani i so’o se ala mo oe ae maise ou faia’oga sa fa’asoa mo oe.”

 

O le fofoga fa’apitoa mo le vasega fa’au’u, sa latou filifilia ai le tama’ita’i Foma’i Dr. Robin Faumuina -Vasai M.D. MPH o le foma’i mo fitafita tuai, Amerika Samoa.

 

O lenei tama’ita’i o le fa’alua ai lea ona tutula’i i luma o le aofia i totonu ole ASCC. O le ulua’i taimi ina ua avea o ia ma Togisilia i lana vasega fa’au’u 1996. Lea ua toe taliu mai ua mae’a fa’aauupegaina i tomai fa’afoma’i ina ia mafai ona tautua ai ona tagatanu’u, o se mea matagofie lea ma sili ona lelei mo alo uma o se atunu’u e sailimalo i fafo ma toe fo’i mai e aoga i lona malo ma ona tagata.

 

I lana folasaga matagofie sa ia fa’asoa mai ai i le vasega fa’au’u, “Ia e muamua lava iloa lelei oe, o lou fa’anaunauta’iga, lou malosi’aga ma ala e una’ia ai, aua ua e iloa lelei o lau sailiga e le faigofie. Ia e alu ma lau au’upega e fa’aosofia ai oe ia fa’ai’u lau folauga, muamua o lou Atua lona lua o lau Musika Samoa i taimi uma e fa’amalosi mai pea, ia avea ai au suesuega, o se pese malie ia te oe, e le mafai ona e alu ae tu’u.”

 

Sa ia toe fa’ailoa mai, “A ua amata loa lau folauga, matua tu’u i ai lau ‘atoa’ na e tapena i ai! E mautinoa, o a’oa’oga i Amerika Samoa o lo’o lelei tapena, e mafaia fo’i e i tatou au a’oa’oina atu iinei, ona gafatia so’o se ituaiga auaunaga ma agava’a e tatau ai pe a fia fa’aauau sailiga o le atamai i fafo atu o Amerika Samoa. Lea ua ou tu atu e fa’amauina lea tulaga!”

 

“Suesue ma le Mautinoa e te maua lou sini ua mae’a fa’atulaga, ua ia te oe fo’i lou mautinoa, e tasi lava le tulaga o e mana’o ai o luga, e le o lalo. E te ausia mea uma ina ua faaosofia oe e te fia mea sili e toe fo’i mai e aoga ai mo lou malo ma ona tagata, a’o se toe fa’afo’i sili lea mo le tapua’iga a nai ou matua ma aiga, ae maise lau ekalesia ma matua fa’aleagaga. I latou sa nofo tatalo mo ou faiva ia a’e malo.”

 

O lana toe upu sa ia fa’apea ai, “Ou te tula’i atu ma ou faapea atu, E moni lava, o le mata’u i le Atua o le amataga lea o le poto. Ia e tu malosi e tete’e le fili, aua o se fa’asese sili lea e matua muta atoa ai mea lelei i au taumafaiga uma.”

                               

O se va’agia i le tama’ta’i fa’au’u o Shalina S. Prescott ua fiafia ma nai ona matua i lona fa’au’uga mai le Kolisi Tu’ufa’atasi o Amerika Samoa i le aso Faraile na te’a nei.
[ata: Leua Aiono Frost]

                             

O se va’aiga i le tama’ita’i fa’au’u o Rose Love ma se tasi o ana uo mamae i le latou fa’au’uga i le as Faraile na te’a nei.
[ata: Leua Aiono Frost]

 

 

Sauni le ASBF mo lana ta’amilosaga lona 2

$
0
0
ausage@samoanews.com

O le aso To’ona’i o le vaiaso nei lea ua fa’amaonia mai e se sui sooupu o le Asosi Fusu a le ASBF (American Samoa Boxing Federation), o le a fa’ataunu’uina ai lana ta’amilosaga lona lua o le King of the Rock 2.

 

Na taua e le susuga a Zena Iese, o ia lea o le sui sooupu mo le ASBF i lenei fa’amoemoe atoa i se fa’atalatalanoaga ma le Samoa News i le vaiaso nei e faapea, ua mae’a ona fa’amautu fuafuaga uma mo le vaega lona lua o le latou ta’amilosaga o fusuaga i le fa’aiuga o le vaiaso nei, ua mautu fo’i ali’i fusu e tausinio i ta’aloga mo fusi e fa o lo o fa’ata’amilo a le ASBF.

 

“E 10 aupaga o le a maimoa i ai le atunu’u i le fa’aiuga o le vaiaso nei, o ia aupaga e aofia ai paga amata e 6, atoa ai ma paga fa’apitoa e 4 mo fusi o aupaga eseese ua sauni ali’i fusu mai kalapu fusu eseese i le atunu’u e tausinio i ai,” o le saunoaga lea a Iese.

 

E pei ona silafia e le atunu’u, o le ulua’i ta’amilosaga a le King of the Rock i le masina o Ianuari 2016, na mafai ai ona tausinio tama fusu e to’a 8 mai kalapu fusu eseese i le atunu’u i fusi e fa ua mae’a ona saunia e le ASBF.

 

“Ina ua mae’a le ulua’i ta’amilosaga a le King of the Rock ia Ianuari, na tula’i mai ai loa ali’i fusu e to’afa ua latou umia fusi o aupaga eseese a le ASBF.  O i latou ia e aofia ai Sui Palauni mo le aupaga a le middle weight; Malae Aumaga mo le aupaga a le heavyweight; Alofa Mata’afa mo le aupaga a le light heavyweight, ma Ofisa Talaimalo mo le aupaga o le super heavyweight,” o le saunoaga lea a Iese.

 

Ae talu ai o nai suiga laiti i filifiliga a ni isi o ali’i fusu, ua mafua ai ona avanoa isi fusi e lua, o le fusi lea a le middle weight, lea sa umia e Palauni, ma le fusi a le light heavyweight sa umia e Mata’afa.

 

“O fusi e lua ia ua avanoa, ua mae’a ona fa’amautu ali’i fusu e saili mai ai ni isi la te umiaina ia ufi. O le fusi o le middleweight lea o le a fufusu ai Ageki Fuimaono mai le No Fear boxing club, ma le ali’i o Pita Fanolua mai le Ghost Kombat boxing club, ae o le fusi o le light weight, o le a fufusu ai le ali’i o Marston Ma’a mai le No Fear boxing club ma Toeaso Jr Moetoto mai le Maliu Mai boxing club,” o le saunoaga lea a Iese.

 

O le siamupini o le aupaga a le heavyweight, le ali’i o Malae Aumaga mai le Mapusaga Fou boxing club, o le a ia fa’ataliina le lu’i a le ali’i o Johnny Banse mai le Pago Eagles boxing club, ae o le siampini a le aupaga o le super heavy weight ia Ofisa Talaimalo, o le a ia fa’ataliina le lu’i mai le ali’i o Robert Toilolo o le Ghost Kombat boxing club.

 

O le susuga a Banse na manumalo i lana fusuaga i le ulua’i ta’amilosaga a le King of the Rock 2 ia Ianuari na te’a nei, ae o le ali’i o Toilolo sa fai ma sui o Amerika Samoa i le ta’amilosaga a le World Boxing lea sa faia i Ausetalia i le masina o Aokuso 2015, ma ia manumalo ai i le pine apamemea.

 

E pei ona faamaonia mai e Iese, o le ta’amilosaga lona lua a le King of the Rock mo le faaiuga o le vaiaso nei, e le o fai paaga ai le ASBF ma le Matagaluega a Tupulaga Talavou, Tina ma Tama’ita’i a Amerika Samoa e pei ona i ai i le ulua’i ta’amilosaga ia Ianuari.

 

“O le fa’amoemoe mo le aso To’ona’i o le vaiaso nei, o lo o fa’atautaia lava e le ASBF, e le o galulue fa’atasi ai matou ma le Ofisa o Tupulaga Talavou (DYWA), o lea fo’i o lo o totogi e le ASBF le maota o le Pago Youth Center i Pago Pago e fa’ataunu’u ai le ta’amilosaga a le King of the Rock 2,” o le saunoaga lea a Iese.

 

 

Se tasi o ali’i fusu ua mataina le a’e o lana fusu mo Amerika Samoa i lenei vaitau, susuga Johnny Banse mai Pago Pago

[ata AF]

TALA VAIFANUA

$
0
0

MANUMALO TAUVAGA TUSIAGA AOGA MAUALULUGA

 

O le masina ua te’a ia Aperila, na fa’alauiloa ai i latou ua lautogia i le tulaga muamua, lua ma le tolu i le tauvaga Tusiga Ata a le Konekeresi lea sa fa’ataunu’uina i le Rex Lee Auditorium, o a’oga Maualuluga i le Teritori.

 

O le tauvaga na fa’atautaia e le Ofisa o le sui faipule i le Konekeresi Aumua Amata ma o le fa’ai’uga na filifilia ai le ata na tusia e le ali’i mai Samoana i le tulaga muamua, Benjamin Liaga.

 

O lana ata fa’ailoa “O le Folauga” ma sa fa’ailo ai le ata o le va’a i luga o peau sousou o le sami. Mai le 13 o ata sili ona matagofie na piki mai e faia’oga le ata a Liaiga, ma ua fa’afiafiaina fo’i le ali’i talavou i lana ata sa tusia. Ina ua fesiligia, ae fa’ailoa ai sona manatu, “Ona o lenei ata, ou te manatu e fa’asinotonu i la’u folauga o se talavou, o lo’o taumafai i mea e tele ina ia usita’ia matua, silisili ona usita’ia le afioga a le Atua, aua e fa’atonu ai le amio ma ia nofomau fo’i le usita’i i lo’u loto fa’apea le fa’amaoni. O la’u lea folauga, e le o faigofie, ae o lo’o taumafai e ui ina ua latalata fo’i i taimi e tu’ua ai le a’oga ae fa’asaga e saili ni tofi e galue pe fa’aauau a’oa’oga, ae ia tumau i le fa’avae lea ua mae’a ona a’oa’oina ai e matua, faife’au ma faia’oga. E le faigofie la!”

 

E mautinoa o lenei ata ua avea ma ata o le a fa’apipi’ia lea i le Hall i le Konekeresi a le Malo Tele, ma o le a fa’atasi ai ma le ata na tusia e le tama’ita’i o Cassie Mahuka, o lana ata o le Masina ae fa’aulutalaina “O le Atua o le Masina.” O lenei tama’ita’i, ua tulaga lua lana ata, mai Fa’asao Marist High School.

 

O le tulaga tolu na maua lea e le ali’i talavou o Sangster Loia o Samoana High School i lana ata matagofie o “Tilafaiga ma Taema.”

 

O fa’ailoga na taua’aoina, e aofia ai le tele o nisi o mea taua sa foa’ia mai e nisi o pisinisi i le atunu’u, ae maise meaalofa tupe na saunia e Aumua.

 

O Iuni 23, 2016 o le a tu’ua ai e Liaga le atunu’u ae malaga atu mo le aiga tele e fa’amalo aloa’ia atu ai le Konekeresi ia i latou ua lautogia i le togisilia i lenei tauvaga tusiga ata.

 

I se fa’amatalaga a Aumua e tusa o lenei taumafaiga, sa ia fa’ailoa ai, “Ou te fa’afetaia i latou uma ua manumalo a latou ata i lenei tausaga, ae maise o i latou uma sa fa’aulu a latou ata ae ua le lautogia, sa tele o outou taimi na fa’aalu, ae ou te iloa lelei, e matua matagofie galuega uma sa maimoaina. Ia te a’u, ou te fa’afetai o le a avea lenei ata ma se fa’amalosi’au ia te a’u i taimi uma ou te savali atu ai aga’i i le potu fono tele o le Konekeresi, e toe fa’amanatu tasi ia te a’u la’ua folauga e ao ina faia ma to’ai taunu’u i se taunu’uga lelei, mo lo’u atunu’u pele o Amerika Samoa.”

 

Ina ua fesiligia le ali’i o Liaga i sona taofi e tusa o lenei fa’aeaga, ae fa’ailoa mai, “O se mea e fa’afiafia loto, sa tapena lenei ata ma le naunautaiga e maua lea tulaga, ae sa lilo i manatu o le a tino mai. Peita’i, ou te fa’afetai aua ou te mautinoa, o le a toatele nisi e maimoaina a matou galuega i lenei tausaga atoa o le a fa’atautau ai matou ata nei i le hall e feso’ota’i ai ofisa ma le Potu Fono o le Konekeresi a le malo o Amerika.”

 

1ST LT. SIVA TALO ASHTON - FAAPINE SI’ITAGA O LE TULAGA

 

O le aso Faraile na te’a nei sa fa’apine ai le tofiga fou o lenei alo o Amerika Samoa o lo’o tautua i le US Army Reserve i Tafuna. Ua fa’ailoa fo’i le agaga fiafia o sui o si ona aiga sa auai, ma ua latou fa’ailoa fo’i le latou fa’afetai ia Talo Ashton i lona fa’aea aiga, ma lana tautua o lo’o ua mafuli e fa’atino, ina ia ta’uleleia ai fo’i nai o latou aiga.

 

“O ia o se fa’ata’ita’iga lelei mo a matou fanau uma lava, ua fa’atula’i e ia se matati’a lelei mo i matou uma e laiti mai ia te ia, ina ia savavali ai, e fa’aleleia ai le auaunaga o aiga ma le tausiga o matua ma aiga ae o se tautua fo’i i le ekalesia ma le atunu’u,” o se tala lea a si ona tuafafine i le taimi o le fa’apinega.

 

LESITALA KOSI A’OGA TAGATA MATUTUA ASCC

 

O kosi mo tagata matutua ua toe fia maua ni a’oa’oga e taua’aoina ai tusi pasi GED ua tatala nei lona lesitalaina se’ia o’o ia Me 20 mo vasega o le tu’uaga o a’oga lenei o le a savalia.

 

Ua fa’atulaga e toe tatala le lesitala mo e tuai mai ia Me 23-25 peita’i e amatalia fo’i a’oga ia Me 23, se’ia o’o ia Iulai 8, 2016 mo lenei tu’uaga o a’oga.

 

Fa’amanatu atu e leai se totogi mo lenei lesitala, e fa’apea fo’i mataupu e tau’avea i le afa tausaga atoa, aua o lo’o fa’atautaia nei kosi ina ia maua’a le gagana tusitusi ma le gagana tautala e feso’ota’i ai i latou uma ma nisi o faigaluega ai, ae maise le tautuaina o tagata lautele i taimi o fa’atino ai tiute i galuega o talosaga i ai.

 

O kosi fo’i nei ua tapena ina ia toe tausailia ai tusi pasi GED mo tagata uma e le’i umia se tusi pasi ina ua mae’a a’oga maualuluga. O le toe taumafaiga lea ina ia fa’aleleia fo’i talosaga mo ni avanoa faigaluega, aua e tutusa lea tusi pasi ma le Tipiloma o lo’o taua’aoina i le mae’a ai o a’oga i vasega 12. Mo le fesili telefoni 699-9155 Ext 331/437.

                    

O se va’aiga i le ali’i o Talo Ashton Siva lea ua fa’apine le si’itaga o lona tulaga i le US Army Reserve i Tafuna, ma ua fa’afiafiaina atili ai si ona aiga ona o lea la’asaga fou ua ia ausia i lana auaunaga i le tatou US Army reserve.
[ata: Leua Aiono Frost]

 

 

Mikaele Oloa crowned hottest champion for record 5th time

$
0
0
Source: PCC media release

Wins 2016 World Fireknife Championship at PCC
La’ie, HAWAII — Mikaele Oloa of Waialua, HI earned the distinction of becoming the world’s “hottest” champion for a record fifth time on Saturday night (May 14), winning the 2016 World Fireknife Championship at the Polynesian Cultural Center (PCC).
 
Oloa showed tremendous creativity, power, speed and risk in a routine he designed based on the ancient traditions of Samoan fireknife dancing. His tosses overhead were the highest and he twirled one and two fireknives over his head, in front of his body, behind his back, and at times juggled them at different heights. Oloa’s routine culminated with him on his back, balanced only on his feet and head, and pushing himself backwards over 30 feet of ground, all while spinning a fireknife in both hands.
 
“I just tried to stay savage with my routine, to be like a Samoan warrior,” said Oloa, who also noted in becoming the first-ever five-time champion. “It’s more and more of a blessing each time. I look forward to the competition each year and train year-round to get ready for it.”
 
Falaniko Penesa of Samoa came in second, with Matuni Vaiaoga of Orlando, FL finishing third.
 
Wearing a traditional lavalava and energized by the pulsating beat of 10 Polynesian drummers and roars of the sold-out crowd at the 2,700-seat Pacific Theater, each finalist gave a stupendous performance that was unique in originality, but reflected the phenomenal skill needed to compete at this level.
 
Alfred Grace, PCC President and CEO, commented, “We congratulate Mikaele Oloa for being the first-ever five-time world champion. The competition was so close in skill and the creativity each finalist showed tonight was incredible. What’s especially impressive is how good the quality of competition has gotten at all age levels. We are fortunate there are so many excellent young men and boys who are perpetuating this proud tradition of the Samoan warrior.”
 
Fireknife dancing draws its roots from the Samoan ailao, a warrior’s knife dance, performed before battle with the nifo oti, or “tooth of death.” Now in its 24th year, the World Fireknife Championships was established by the PCC to showcase this proud Samoan tradition and perpetuate it for future generations to embrace.
 
This year’s three-day World Fireknife Championships began with the opening round on Thursday, May 12. Eighteen top fireknife dancers from around the world competed in the elite Senior Division (age 18 and older) to determine this year’s best-of-the-best. Competitors came from Auckland, New Zealand; Fukushima, Japan; Okinawa; Tahiti; Samoa; Anchorage, (AK); Pittsburgh (PA); Orlando (FL); San Diego (CA); Henderson (NV) and Hawai‘i (O‘ahu and Hawai‘i Island).
 
Six competitors advanced to the semi-finals on Friday night (May 13), from which the panel of judges selected tonight’s three finalists to vie for the World Championship.
 
Also on Friday night, the next generation of 17 fireknife dancers competed in the Junior Division (ages 6-11) and Intermediate Division (ages 12-17).
 
WE ARE SAMOA FESTIVAL
 
The World Fireknife Championship is the main attraction of the PCC’s We Are Samoa Festival, Hawai‘i’s largest annual Samoan cultural celebration. The other featured event was the High School Samoan Cultural Arts Festival, also held Saturday, at which teams of Hawai‘i school students of Polynesian ancestry competed in traditional Samoan practices.
 
SIX AUTHENTIC ISLAND VILLAGES AT PCC
 
Samoa is one of PCC’s six authentic island villages, the others being Hawai‘i, Tahiti, Tonga, Fiji, and Aotearoa (New Zealand), that celebrate its native culture and people amidst the PCC’s 42 lushly landscaped acres. At each village, guests are immersed in fun and engaging presentations, exhibits, and hands-on activities.
 
The Samoa village is a popular attraction for guests, who are delighted by an entertainment program that’s exciting, fun and informative, featuring cultural demonstrations that include tree climbing, coconut husking and fire making.
 
For more information about the Polynesian Cultural Center, visit www.polynesia.com

15-year old Leone High School student missing

$
0
0

The family of 15-year old Leone High School student, Alanna Lam-Yuen, have reported her missing since Monday this week. The last time she was seen by her parents was around 7:10 a.m. Monday and Alanna was on her way to school wearing her Leone High School uniform.

Police at the Leone substation have received the family’s report of her missing and posters of “Missing Alanna Lam-Yuen” have been distributed by her family at some public locations. If you have any information about Alana’s whereabouts, please call 770-7056, 770-1364 or your nearest police station. Please assist Mr. and Mrs. Lam-Yuen in locating their precious daughter.

Viewing all 452 articles
Browse latest View live