Quantcast
Channel: Show as Latest News
Viewing all articles
Browse latest Browse all 452

Taoto fautuaga a Senatoa mo se isi Fono o le Fa’avae

$
0
0
ausage@samoanews.com

Ua taoto atu nei se fautuaga mai le maota maualuga a le Fono Faitulafono, i le afioga ia Tapaau Dr. Dan Aga lea o lo o fa’auluulu i ai le Ofisa na tofia e le ali’i Kovana, e gafa ma le iloiloina o mataupu e fitoitonu i le Fa’avae o Tutuila ma Manu’a, ina ia toe sailiili ni isi mataupu e tatau ona talanoaina mo le Fa’avae, ma ia fa’atulaga loa se isi fonotaga mo le Fa’avae a le atunu’u.
 
O se iloiloga sa faia a le Senate ma le afioga a Tapaau i le vaiaso nei, e talanoaina ai le mataupu e fa’atatau i le tulaga o Amerika Samoa i le va feagai ai ma malo aufa’atasi, na mafai ai loa ona fa’aleo e afioga i Senatoa a latou fautuaga e uiga i le Fa’avae.
 
Na taua e le afioga i le ali’i Senatoa ia Tuaolo M. Fruean ia Tapaau, le tatau lea ona iloilo e lona Ofisa ni mataupu e fa’atatau i le Fa’avae, ona tauaao lea i le afioga i le ali’i Kovana mo le iloiloina, a o le i tu’uina mai i luma o le Fono e fa’a pasia atu ai.
 
Saunoa Tapaau e fa’apea, o le poloaiga a le kovana lea na fa’avae ai le Ofisa o lo o galue ai, o lo o taoto ai se fautuaga ina ia i ai ni sui o vaega ta’itasi o le faigamalo a Amerika Samoa e feso’ota’i ma le latou Ofisa, ina ia mafai ai ona fetufaa’i mataupu taua e tatau ona talanoaina i le Fono o le Fa’avae.
 
Sa ia taua atili e fa’apea, e tusa ma le 36 suiga o le Fa’avae sa talanoaina i le Fonotele o le Fa’avae lea na fa’atoa mae’a atu a le atunu’u, ma tu’uina atu ai loa i le palota na sosoo ai mo le palotaina e le atunu’u.
 
O le fautuaga a Tapaau sa tu’uina atu i le maota maualuga, e tatau fo’i ona toe tu’uina mai ni isi o suiga sa talanoaina ma pasia i le fonotele o le Fa’avae ua mavae atu, e toe iloilo ma tuu auaua’i atu ai loa i le atunu’u e palota i ai.
 
Na taua e le afioga i le Senatoa ia Soliai Tuipine Fuimaono e fa’apea, o le fa’afitauli sa tula’i mai i le fesili lea sa tu’uina atu e palota i ai le atunu’u mo suiga o le Fa’avae, e tele naua suiga sa faia, ae na o le tali lava le fesili sa tu’u i le atunu’u e palota mai ai, ma e i ai lona talitonuga, o le mafua’aga tonu lava lea na le pasia ai suiga o le Fa’avae, e le i lelei ona fa’amalamalama i le atunu’u uiga ta’itasi o nei suiga.
 
“E i ai lo’u talitonuga sa palota pogisa le atunu’u i suiga o le Fa’avae i le taimi na tu’u atu ai le fesili, o le mafua’aga lena e taua ai le toe fa’amalamalama lelei i le atunu’u suiga eseese uma nei, ina ia latou malamalama lelei ai”, o le saunoaga lea a Soliai.
 
Sa ia fautuaina fo’i Tapaau ina ia palota suiga o le Fa’avae i le palota lea e palota ai na o faipule o le maota o sui ma le konekeresi, ae aua ne’i toe tu’uina i le taimi o le palota tele lea e saili ai le tofi kovana ma le lutena kovana, ona e le taitai toe popole le atunu’u i ni suiga o le Fa’avae, se’i vagana ai le naunau e palota mo le kovana ma le lutena kovana.
 
O se tasi o mataupu sa fautuaina ai e le tofa Tuaolo ia Tapaau e fai i ai sana su’esu’ega, o le mataupu e fa’atatau i le palota eseese lea o le kovana ma le lutena kovana, po o a itu e lelei ai ao a fo’i itu e le lelei ai, aemaise ai, o lea e taoto le i’ugafono i luma o le senate e talosagaina ai le palota eseese o tofi ia a le atunu’u.
 
Na fa’ailoa atili e Tuaolo ia Tapaau, e le mana’omia e le maota ona lava manatu e tu’u i totonu o lana su’esu’ega o le a faia, ae lelei pe a saili mai ni fa’amaumauga pe i ai ni setete o lo o palota eseese a latou kovana ma le lutena kovana, ina ia mafai ai ona fesoasoani i le maota maualuga i le taimi e iloilo ai le iugafon lea ua mae’a ona fa’aulu.


Viewing all articles
Browse latest Browse all 452

Trending Articles